Kategorija: Ostale aktivnosti

Misal hruacki rimski je misal otisnut u Rijeci 28. travnja 1531. godine u tiskari biskupa Šimuna Kožičića Benje. Misal ima 248 paginiranih i 8 nepaginiranih listova veličine 20,5 cm x 16 cm. Otisnut je dvostupčano i dvobojno (crveno i crno). Kolofon sadrži podatke o izdanju. Brojni inicijali i ostale ilustracije izrađeni su tehnikom drvoreza. Naslovna stranica sadrži prikaz sv. Jeronima. U kolofonu je Kožičićev grb. Sačuvano je 15 primjeraka od kojih se četiri čuvaju u Hrvatskoj. Pretisak je objavljen 2015. godine u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice u Rijeci, a na temelju potpunog primjerka koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uz pretisak je objavljena i latinička transliteracija s usporedbom jezičnih oblika prema drugim glagoljskim tiskanim misalima 15. i 16. stoljeća. Digitalizirani primjerak dostupan je na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Nazor, Anica. Misal hruacki Šimuna Kožičića Benje: recenzija. Slovo. 67, 2017.

 

Glagoljski brevijar rukopis je iz ranog 15. stoljeća koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Sadrži 183 lista dimenzija 32 cm x 20 cm. Tekst je pisan u dva stupca s po 29 redaka. Inicijali su izrađeni u crvenoj boji i ukrašeni hrvatskim pleterom i biljnim motivima. Postoje i inicijali s likovima svetaca, poput sv. Jeronima koji na listu 145r drži u ruci crkvu i sv. Katarine na listu 170v. Na kraju teksta brevijara je teško čitljiva bilješka napisana kurzivnom glagoljicom. Digitalizirani primjerak dostupan je na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

 

 

 

Misal kneza Novaka napisao je sam knez Novak 1368. godine i darovao ga crkvi u kojoj će biti pokopan. Misal su otkupili njegovi sinovi 1405. godine za crkvu sv. Jelene i sv. Petra u Nugli kraj Roča. Misal kneza Novaka najvjerojatnije je poslužio kao jedan od predložaka za tiskanje prve hrvatske tiskanje knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora, 1483. godine. Misal kneza Novaka ima 271 list dimenzija 32 cm x 24 cm, pisan je dvobojno u dva stupca na pergameni, a sadrži i ilustracije evanđelista, prikaz raspeća i Krista nad otvorenim grobom. Čuva se u austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Luksuzno faksimilno izdanje Misala objavljeno je 2020. godine s komentarima, kao rezultat suradnje Katedre Čakavskog sabora Roč, Staroslavenskog instituta i izdavača Mozaik knjiga. Digitalizirani primjerak dostupan je putem portala Glagoljica.hr Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Izvor: Hrvatska enciklopedija i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Glagoljska početnica (Introductorium Croatice) otisnuta je 1527. godine u tiskari Andrije Torresanija u Veneciji. Sačuvano je pet primjeraka (po jedan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Oxfordu, Beču, Sankt Peterburgu i New Yorku). Ima 11 stranica i otisnuta je dvobojno (crno i crveno). Na početku se nalaze 33 glagoljska slova. Slijede molitveni tekstovi i odlomci iz evanđelja. Ilustracije su izrađene tehnikom drvoreza – 20 ilustracija uz tekst i ilustracije 12 apostola. U kolofonu je tiskarski znak Andrije Torresanija te podatak o tiskaru, mjestu i godini tiskanja napisan glagoljicom na hrvatskom jeziku i paralelno na latinskom jeziku napisan latinicom. Pretisak s transliteracijom je objavljen 2007. godine.

Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

 

Misal po zakonu Rimskoga dvora prva je tiskana knjiga na hrvatskome jeziku. Otisnuta je glagoljicom 22. veljače 1483. godine, a mjesto tiskanja je nepoznato – pretpostavlja se da bi mogao biti Kosinj ili Venecija. Misal je katolička liturgijska knjiga. Tekst je otisnut crvenom i crnom bojom u dva stupca na 427 stranica, a inicijali su dodani ručno. Nekoliko primjeraka ima i drvorez na kraju teksta. Do danas je sačuvano 11 primjeraka od kojih se 6 čuva u Hrvatskoj (dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, dva u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu, jedan u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te jedan u Dominikanskom samostanu u Bolu na Braču). Pet primjeraka čuva se izvan Hrvatske (dva u Vatikanskoj knjižnici, jedan u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču, jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu i jedan u Nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu). Pretisci su objavljeni 1971. i 2022. godine.

Izvor: Hrvatska enciklopedija i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Berlinski misal nazvan je po gradu u kojem se čuva. Jedna je od najbolje sačuvanih hrvatskih rukopisnih glagoljskih knjiga. Ima 218 listova od pergamene na kojima je tekst ispisan u 31 retku i 2 stupca. Dimenzije su 31,5 x 21,5 cm, a godina nastanka je 1402. Svaki novi tekst započinje velikim, srednjim ili malim inicijalom. Misal je napisao prepisivač i iluminator Bartol Krbavac, a postoje još dva misala koja se njemu  pripisuju. Misal je prenesen u Rim 1627. godine, ali mu se u 18. stoljeću gubi trag. Tek je 1956. godine na temelju istraživanja Josipa Hamma i Staroslavenskog instituta rukopis pronađen u Berlinu. Digitalizirana verzija dostupna je u berlinskoj knjižnici (Staatsbibliothek zu Berlin), a može joj se pristupiti i na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Primjerak je dostupan i može se koristiti uz licencu CC BY-NC-ND.

Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

 

 

Vinodolski zakon pravni je tekst iz 1288. godine. Temelji se na običajnom pravu i donosi odredbe iz raznih područja – o ovlastima kneza, o položaju Crkve, ustroju vlasti… Dio odredbi je iz područja kaznenog prava koje ograničavaju samovolju kneza i prekomjerno kažnjavanje, određuju se novčane kazne za razne prijestupe (npr. kazna za psovanje, za fizički obračun isl.). Donosi i odredbe o sudskom postupku (npr. tko može biti svjedok i pod kojim uvjetima) te o pravnim poslovima povezanim s nekretninama. Izvornik nije sačuvan, a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu čuva se prijepis pisan glagoljicom u 16. stoljeću. Tekst je važan za proučavanje srednjovjekovne pravne povijesti, jezika i društvene strukture tadašnjih vinodolskih općina. Faksimilno izdanje pripremio je Josip Bratulić 1988. godine.

Izvor: Hrvatska enciklopedija i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

 

 

 

Baščanska ploča najstariji je spomenik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom, iz oko 1100. godine. Ploča je pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru, blizu Baške na otoku Krku. Kamena je to ploča, visine 1 m, širine 2 m i debljine 9 cm. Sadrži tekst darovnice kralja Zvonimira koji daruje zemljište crkvi sv. Lucije. Na ploči je prvi puta hrvatsko ime zapisano na hrvatskome jeziku („kralj hrvatski“). Ploča je služila kao oltarna pregrada, a neko vrijeme je bila ugrađena u pod crkve. Oštećenja su velika pa postoje različita tumačenja nekih dijelova teksta. Bez obzira na oštećenja, ploča je važno polazište za istraživanje hrvatskog jezika, književnosti i glagoljice, a važna je i za istraživanje hrvatske političke povijesti. Od 1934. godine čuva se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Izvor: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska enciklopedija