Završen unos novih zapisa

Do 31. prosinca 2018. godine dovršen je unos novih zapisa u obje bibliografije. Nakon prve faze istraživanja (pregledavanje kataloga nacionalnih knjižnica) u bibliografiji australskih serijskih publikacija bila su 52 zapisa, a u bibliografiji novozelandskih serijskih publikacija bilo je 13 zapisa. Prema tome, u prvoj fazi pronađeno je 65 publikacija za koje su izrađeni zapisi do početka studenoga 2018. godine.

Uslijedila je druga faza istraživanja koja je uključivala dodatna pretraživanja sekundarnih izvora i istraživanja na terenu (u knjižnicama i arhivima u Australiji i Novom Zelandu te na sastancima s osobama koje se na tom području bave nakladništvom). Nakon provedenih istraživanja, pronađen je još 41 naslov za područje Australije i tri naslova za područje Novog Zelanda. Za sve naslove izrađeni su zapisi, uglavnom na temelju usmenih podataka ili podataka iz drugih publikacija. Do kraja 2018. godine bibliografija australskih serijskih publikacija imala je 93 zapisa, a bibliografija novozelandskih serijskih publikacija 19 zapisa.

Tijekom trajanja projekta napravljene su dvije bibliografije u knjižničnom programu Koha koje su izrađene prema međunarodnim knjižničarskim standardima i pretražive su. U njima je ukupno 112 zapisa.

Tijekom siječnja i veljače 2019. godine zapisi će se uređivati kako bi bili što ujednačeniji i pretraživi po što više parametara. U slučaju otkrivanja novih naslova, izrađivat će se novi zapisi, a stari će se prema potrebi ispravljati i nadopunjavati.

Serijske publikacije – Australija (nakon prve faze istraživanja do kraja listopada 2018.)

Serijske publikacije – Australija (nakon druge faze istraživanja do kraja prosinca 2018.)

Serijske publikacije – Novi Zeland (nakon prve faze istraživanja do kraja listopada 2018.)

Serijske publikacije – Novi Zeland (nakon druge faze istraživanja do kraja prosinca 2018.)

39 novopronađenih naslova

Tijekom boravka u Australiji i Novom Zelandu te tijekom pretraživanja dodatnih popisa, bibliografija, kataloga i literature, pronađeni su podaci o još 36 naslova novina iz Australije te 3 iz Novog Zelanda. Primjerci se čuvaju najčešće u privatnim zbirkama ili u pismohranama hrvatskih društava. Zapisi su napravljeni na temelju uvida u neke primjerke, prema sekundarnim izvorima ili na temelju razgovora na terenu. Sekundarni izvori su monografske publikacije o Hrvatima u Australiji ili serijske publikacija (primjerice druge novine koje su najavljivale nove novine i časopise ili pisale o novinama koje izlaze ili su izlazile).

Neke od monografskih publikacija koje su korištene kao izvor su:

Holjevac, Većeslav. Hrvati izvan domovine. 2. prošireno izd. Zagreb : Matica hrvatska, 1968.

Hrvatska – Australija i Novi Zeland : povijesni i kulturni odnosi = Croatia – Australia & New Zealand : historical and cultural relations / osmislila i priredila = conceived and compiled by Tuga Tarle ; uredio = edited by Ivo Žanić. Zagreb : The Croatian Writer’s Association, 2000.

Lovoković, Fabijan. Hrvatske zajednice u Australiji : nastojanja i postignuća. Kingsgrove : Sradišnji odbor hrvatskih društava Australije = Central Council of Croatian Associations in Australia, 2010. ISBN 9780646530536.

Marković, Luka. Pod australskim nebom. Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1973.

Tkalčević, Mato. Hrvati u Australiji. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1992. ISBN 864010199X

Tkalčević, Mato. Povijest Hrvata u Australiji. Melbourne : Hrvatski svjetski kongres u Australiji, 1999. ISBN 0646371584

Radna verzija jednog od novih zapisa 

 

Zora

Novine Zora s paralelnim naslovom na engleskom jeziku (The Dawn) počele su izlaziti 16. kolovoza 1913. godine, nakon što je osnovano Hrvatsko tiskarsko društvo (Croatian Publishing Company) u Aucklandu u Novom Zelandu. Kao glavni urednik u prvom broju naveden je G. L. Scansie. Kroz novine se borio za prihvaćanje naziva Hrvat za pripadnike hrvatske nacionalnosti. Naime, većina doseljenika u Novi Zeland bila je s područja Dalmacije koja je u to vrijeme bila sastavni dio Austro-Ugarske monarhije. Zbog toga su Hrvati nazivani Austrijancima pa su za vrijeme Prvoga svjetskog rata smatrani građanima neprijateljske države.

Kasnije je Zoru neko vrijeme uređivao P. Katavić (npr. tako je navedeno u god. 3, br. 35 od 4. rujna 1915.). God. 4, br. 1 od 22. siječnja 1916. uredio J. S. Petricevich, a Bartul Mihaljevich bio je urednik kratko tijekom 1915. godine. Najkasnije u god. 4 br. 3 od 13. svibnja 1916. dodaje se podnaslov The Southern Slav Bulletin, a Zora postaje glasilo Jugslavenskog odbora u Londonu. Bitno se mijenja koncept novina, od grafičkog uređenja i sadržaja do jezika. Do tada su tekstovi bili pretežno na hrvatskom jeziku, a od tada su pretežno na engleskom jeziku zbog čega brojni hrvatski čitatelji otkazuju pretplatu. Zora je izlazila do siječnja 1918. godine.

Primjerke Zore posjeduje Auckland Museum Library (tiskane i na mikrofilmu), a tiskani primjerci iz ostavštine Stephena A. Jelicicha čuvaju se u arhivu Dalmatinskog kulturnog društva u Aucklandu.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dostupno je 16 brojeva (od broja 7 u prvom godištu do broja 5 u četvrtom godištu), od čega jedan nepotpuni. Tih 16 brojeva digitalizirano je u okviru projekta Hrvatski iseljenički tisak, a u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu u rujnu 2023. godine.

Popis sačuvanih brojeva Zore 

Zora, prva stranica god. 1, br. 3(17. siječnja 1914)

Zora, prva stranica god. 4, br. 3(13. svibnja 1916)

Dom i svijet

Prosinac 2018.:

Dom i svijet je bio časopis koji je objavljen u samo dva broja u Perthu, u Zapadnoj Australiji, 1932. godine. Ne zna se niti za jedna sačuvan primjerak, ali postoji mogućnost da se čuvaju u privatnim zbirkama. Izvor koji potvrđuje da je časopis objavljen u dva broja su australske novine The Swan Express. U broju od 3. studenoga 1932. stoji kratka obavijest da će Dom i svijet biti objavljen sljedećeg tjedna. Iduća vijest o tom časopisu objavljena je u istim novinama u broju od 22. prosinca 1932. – u prodaji je nekoliko primjeraka “posljednjeg broja…”, a objavljivanje sljedećeg broja časopisa Dom i svijet odgođeno je na neodređeno vrijeme zbog poslovnih problema.

Siječanj 2024.:

Tijekom istraživanja u knjižnici muzeja War Memorial Museum u Aucklandu u studenom 2023. godine pronađen je jedan primjerak prvog broja časopisa Dom i svijet. Primjerak je doniran iz privatne zbirke te je obrađen i dostupan tek nakon prethodnih istraživanja u toj knjižnici (nakon 2019. godine). Otkriće tog primjerka značajno je iz nekoliko razloga – prvi puta omogućava javnosti uvid u sadržaj časopisa; dokazuje da je korištenje sekundarnih izvora u izradi bibliografije ispravan put pronalaženja informacija; dokazuje da je ispravna pretpostavka o čuvanju brojnih zagubljenih publikacija u privatnim zbirkama; omogućava digitalizaciju. Digitalizacija je provedena i pronađeni broj časopisa dosuptan je u repozitoriju  u otvorenom pristupu.

Bratska sloga

Bratska sloga su prve novine na hrvatskom jeziku koje su izlazile u Aucklandu u Novom Zelandu,  dvotjedno od 15. svibnja do 26. lipnja 1899. godine. Objavljena su samo četiri broja od kojih je svaki imao po četiri stranice. Kao urednik se u prvom broju spominje Antun Bulat, a pomoćnik mu je bio Matthew Ferri.

Doseljenici na Novi Zeland uglavnom su bili s područja Dalmacije (okolica Makarske, otoci Korčula, Hvar, Brač). Prvi zabilježeni dolazak Hrvata na Novi Zeland bio je 1858. kada je u Aucklandu pristao austrijski brod Novara na kojem je bilo 175 Hrvata članova posade. Hrvati su u većem broju počeli dolaziti nakon 1880., a naseljavali su se uglavnom na sjevernom dijelu Sjevernog otoka. Bavili su se teškim fizičkim poslovima, ponajviše su  iskopavali smolu endemskog novozelandskog drva kauri koja se koristila u industriji. Često su živjeli u zatvorenim zajednicama i komunicirali gotovo isključivo međusobno, na hrvatskom jeziku, ne poznavajući uopće engleski jezik. Zbog toga se događalo da ne znaju točnu cijenu smole koju su iskopavali pa su ih preprodavači nerijetko varali. Osim toga, pred kraj 19. stoljeća donesen je izuzetno nepovoljan zakon koji je pogodovao domaćim kopačima smole. Novine na hrvatskom jeziku zadvoljavale su informacijske potrebe tih radnika jer su donosile informacije o cijeni smole i na hrvatskom jeziku pisale o problematičnom zakonu. U četvrtom je broju Bratske sloge objavljeno pismo jednog čitatelja koji izražava zahvalnost što se u novinama objavljuju vijesti o tržištu smole drva kauri. Čitatelj je prepričao zgodu u kojoj su ga kupci htjeli prevariti, ali im to nije uspjelo kad su vidjeli da on zna točnu cijenu smole.

S vremenom su se poneki hrvatski iseljenici počeli seliti u gradove i baviti se fizički manje zahtjevnim zanimanjima poput ugostiteljstva ili raznih obrta. Novine na hrvatskom jeziku bile su im vrijedan izvor informacija, ali i dobra platforma za oglašavanje.

Bratska sloga se od početka borila s financijskim problemima. Broj pretplatnika bio je premali pa je uredništvo u svakom broju objavljivalo pozive na pretplatu. Posebno je zanimljivo da su  istovremeno s objavljivanjem drugog broja Bratske sloge pokrenute konkurentske novine Danica (urednici Ivan Šegetin, Baldo Marušić i Ivan Pavlinović). Za sada nije nigdje pronađen niti jedan primjerak tih novina, ali zahvaljujući Bratskoj slozi znamo da su izlazile. Uredništvo Bratske sloge posvetilo je dosta prostora kritikama konkurentskih novina koje su im, na ionako malom tržištu, oduzimale pretplatnike. U novozelandskim novinama New Zealand Herald objavljen je 29. lipnja 1899. tekst o policijskom saslušanju u vezi slučaja klevete u kojem je Ivan Šegetin, urednik Danice, prijavio Antuna Bulata, urednika Bratske sloge jer ga je nazvao “tovarom” i doveo u pitanje njegove intelektualne sposobnosti.

Zbog tako teške i komplicirane situacije, Bratska sloga je prestala izlaziti nakon četiri broja, a izgleda da niti Danica nije bila dužega vijeka.

U nastavku su poveznice na sva četiri broja Bratske sloge. Primjerci se čuvaju u zbirci Alexander Turnbull Library novozelandske nacionalne knjižnice.

Bratska sloga, br. 1

Bratska sloga, br. 2

Bratska sloga, br. 3

Bratska sloga, br. 4