Baščanska ploča

 

Baščanska ploča najstariji je spomenik pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom, iz oko 1100. godine. Ploča je pronađena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru, blizu Baške na otoku Krku. Kamena je to ploča, visine 1 m, širine 2 m i debljine 9 cm. Sadrži tekst darovnice kralja Zvonimira koji daruje zemljište crkvi sv. Lucije. Na ploči je prvi puta hrvatsko ime zapisano na hrvatskome jeziku („kralj hrvatski“). Ploča je služila kao oltarna pregrada, a neko vrijeme je bila ugrađena u pod crkve. Oštećenja su velika pa postoje različita tumačenja nekih dijelova teksta. Bez obzira na oštećenja, ploča je važno polazište za istraživanje hrvatskog jezika, književnosti i glagoljice, a važna je i za istraživanje hrvatske političke povijesti. Od 1934. godine čuva se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Izvor: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska enciklopedija

 

O izložbi

Cilj izložbe je kroz rukopisnu i tiskanu građu prikazati i promovirati hrvatsku glagoljašku baštinu, hrvatski jezik, povijest i kulturu. Ciljana publika su Hrvati izvan Hrvatske, ali i šira javnost. Izložbu čine plakati na kojima su prikazane stranice odabranih glagoljskih spomenika (rukopisnih i tiskanih). Svaki plakat prati opis i kod s poveznicom na digitalizirani primjerak.

U inicijalnoj fazi izložba je prikazala četiri teksta – Baščansku ploču, Vinodolski zakon, Misal po zakonu rimskoga dvora i Glagoljsku početnicu (2023. godine). U drugoj fazi nadopunjena je prikazom Misala kneza Novaka, Glagoljskog brevijara, Berlinskog misala i Misala hruackog (2024. godine). Za 2025. i 2026. godinu planira se nadopuna prikazima tekstova iz 16. stoljeća.

Autorica izložbe je Ivana Hebrang Grgić (Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet), izložba je izrađena u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, a sufinancirao ju je i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

 

Virtualna izložba