Na temelju istraživanja unutar niza jednogodišnjih institucijskih projekata Hrvatski iseljenički tisak pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ukazala se potreba detaljnijeg istraživanja hrvatskih knjižnica u Australiji. Broj takvih knjižnica nije zanemariv. Ponekad su to manje zbirke, a ponekad velike. Neke su pri hrvatskim udrugama, pri Hrvatskim katoličkim centrima, na sveučilištima, a postoje i vrijedne privatne zbirke koje nisu dostupne javnosti. Stoga je 2025. godine osmišljen projekt kojem je cilj istražiti dio tih zbirki, a projekt će moći poslužiti kao predložak za buduća istraživanja preostalih knjižnica i zbirki.
Hrvatske knjižnice u Australiji sadrže rijetku građu koja važan je dio hrvatske kulturne baštine. Zbog neobrađenosti postoji opasnost od trajnog gubitka građe. Rezultat istraživanja bit će bibliografija, tj. nadopuna postojeće bibliografije izrađene u sklopu projekta Hrvatski iseljenički tisak. Bibliografija se izrađuje u knjižničnom softveru koji zadovoljava sve nacionalne i međunarodne kataložne standarde te osigurava pretraživost, vidljivost i interoperabilnost na temelju korištenih shema metapodataka. Budući da se očekuje pronalazak građe koja do sada nije pronađena i nije dostupna u drugim ustanovama, očuvat će se dio nacionalnog identiteta, kulturno stvaralaštvo i baština te će se doprinijeti i očuvanju hrvatskog jezika. Ostvarit će se suradnja s Hrvatima izvan Hrvatske kako bi se potaknulo kulturno zajedništvo te suradnja s Republikom Hrvatskom na području kulture, obrazovanja i znanosti.
Prijavitelj projekta je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica je izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, a projekt financira Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Bibliografija knjiga povezanih s Hrvatima u Australiji
Izvještaj o radu na projektu
Izvještaji o konferenciji Baština i novi horizonti: Hrvatska i Hrvati u globalnom kontekstu objavljeni su u medijima, a poneke objave spominju i sudionike projekta Hrvatski iseljenički tisak:
Vijenac, 728. 29. veljače 2024.
Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Facebook stranica, 5. ožujka 2024.
Misal hruacki rimski je misal otisnut u Rijeci 28. travnja 1531. godine u tiskari biskupa Šimuna Kožičića Benje. Misal ima 248 paginiranih i 8 nepaginiranih listova veličine 20,5 cm x 16 cm. Otisnut je dvostupčano i dvobojno (crveno i crno). Kolofon sadrži podatke o izdanju. Brojni inicijali i ostale ilustracije izrađeni su tehnikom drvoreza. Naslovna stranica sadrži prikaz sv. Jeronima. U kolofonu je Kožičićev grb. Sačuvano je 15 primjeraka od kojih se četiri čuvaju u Hrvatskoj. Pretisak je objavljen 2015. godine u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice u Rijeci, a na temelju potpunog primjerka koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Uz pretisak je objavljena i latinička transliteracija s usporedbom jezičnih oblika prema drugim glagoljskim tiskanim misalima 15. i 16. stoljeća. Digitalizirani primjerak dostupan je na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Nazor, Anica. Misal hruacki Šimuna Kožičića Benje: recenzija. Slovo. 67, 2017.
Glagoljski brevijar rukopis je iz ranog 15. stoljeća koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Sadrži 183 lista dimenzija 32 cm x 20 cm. Tekst je pisan u dva stupca s po 29 redaka. Inicijali su izrađeni u crvenoj boji i ukrašeni hrvatskim pleterom i biljnim motivima. Postoje i inicijali s likovima svetaca, poput sv. Jeronima koji na listu 145r drži u ruci crkvu i sv. Katarine na listu 170v. Na kraju teksta brevijara je teško čitljiva bilješka napisana kurzivnom glagoljicom. Digitalizirani primjerak dostupan je na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Misal kneza Novaka napisao je sam knez Novak 1368. godine i darovao ga crkvi u kojoj će biti pokopan. Misal su otkupili njegovi sinovi 1405. godine za crkvu sv. Jelene i sv. Petra u Nugli kraj Roča. Misal kneza Novaka najvjerojatnije je poslužio kao jedan od predložaka za tiskanje prve hrvatske tiskanje knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora, 1483. godine. Misal kneza Novaka ima 271 list dimenzija 32 cm x 24 cm, pisan je dvobojno u dva stupca na pergameni, a sadrži i ilustracije evanđelista, prikaz raspeća i Krista nad otvorenim grobom. Čuva se u austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Luksuzno faksimilno izdanje Misala objavljeno je 2020. godine s komentarima, kao rezultat suradnje Katedre Čakavskog sabora Roč, Staroslavenskog instituta i izdavača Mozaik knjiga. Digitalizirani primjerak dostupan je putem portala Glagoljica.hr Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Izvor: Hrvatska enciklopedija i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Izložba Pisali su glagoljicom… predstavljena je 25. studenoga 2023. godine u Hrvatskom kulturnom društvu u Wellingtonu. Osim predstavljanja izložbe, autorica je održala radionice s djecom i odraslima. Potom je predstavljena knjiga Their faraway home. U razgovoru s prisutnim članovima društva prikupljene su informacije o publikacijama koje su bitne za daljnju nadogradnju bibliografija u sklopu projekta Hrvatski iseljenički tisak.
Glagoljska početnica (Introductorium Croatice) otisnuta je 1527. godine u tiskari Andrije Torresanija u Veneciji. Sačuvano je pet primjeraka (po jedan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Oxfordu, Beču, Sankt Peterburgu i New Yorku). Ima 11 stranica i otisnuta je dvobojno (crno i crveno). Na početku se nalaze 33 glagoljska slova. Slijede molitveni tekstovi i odlomci iz evanđelja. Ilustracije su izrađene tehnikom drvoreza – 20 ilustracija uz tekst i ilustracije 12 apostola. U kolofonu je tiskarski znak Andrije Torresanija te podatak o tiskaru, mjestu i godini tiskanja napisan glagoljicom na hrvatskom jeziku i paralelno na latinskom jeziku napisan latinicom. Pretisak s transliteracijom je objavljen 2007. godine.
Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Misal po zakonu Rimskoga dvora prva je tiskana knjiga na hrvatskome jeziku. Otisnuta je glagoljicom 22. veljače 1483. godine, a mjesto tiskanja je nepoznato – pretpostavlja se da bi mogao biti Kosinj ili Venecija. Misal je katolička liturgijska knjiga. Tekst je otisnut crvenom i crnom bojom u dva stupca na 427 stranica, a inicijali su dodani ručno. Nekoliko primjeraka ima i drvorez na kraju teksta. Do danas je sačuvano 11 primjeraka od kojih se 6 čuva u Hrvatskoj (dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, dva u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu, jedan u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te jedan u Dominikanskom samostanu u Bolu na Braču). Pet primjeraka čuva se izvan Hrvatske (dva u Vatikanskoj knjižnici, jedan u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču, jedan u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu i jedan u Nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu). Pretisci su objavljeni 1971. i 2022. godine.
Izvor: Hrvatska enciklopedija i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Berlinski misal nazvan je po gradu u kojem se čuva. Jedna je od najbolje sačuvanih hrvatskih rukopisnih glagoljskih knjiga. Ima 218 listova od pergamene na kojima je tekst ispisan u 31 retku i 2 stupca. Dimenzije su 31,5 x 21,5 cm, a godina nastanka je 1402. Svaki novi tekst započinje velikim, srednjim ili malim inicijalom. Misal je napisao prepisivač i iluminator Bartol Krbavac, a postoje još dva misala koja se njemu pripisuju. Misal je prenesen u Rim 1627. godine, ali mu se u 18. stoljeću gubi trag. Tek je 1956. godine na temelju istraživanja Josipa Hamma i Staroslavenskog instituta rukopis pronađen u Berlinu. Digitalizirana verzija dostupna je u berlinskoj knjižnici (Staatsbibliothek zu Berlin), a može joj se pristupiti i na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Primjerak je dostupan i može se koristiti uz licencu CC BY-NC-ND.
Izvor: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
