U gradovima Whangarei, Kaitaia i Awanui održani su sastanci s predstavnicima hrvatskih klubova 17., 18. i 19. studenoga 2023. godine. Istraženo je nekoliko privatnih zbirki i pronađene su nove publikacija i polupublikacija (uglavnom tzv. obiteljskih knjiga). Dogovorena je digitalizacija jedne autorske knjige i jednoga rukopisa. Digitalizacija se planira za 2024. godinu, a oba objekta bit će dostupna u repozitoriju Hrvatski iseljenički tisak.
Awanui
Te Ahu muzej, Kaitaia
Kaitaia Dalmatian Club
U Dalmatinskom kulturnom društvu u Aucklandu 16. studenoga 2023. godine postavljena je izložba Pisali su glagoljicom… Nakon predavanja o glagoljici, održano je predstavljanje knjige Their faraway home. Izložbi i predavanju prisustvovali su članovi društva s kojima su suradnice na projektu Hrvatski iseljenički tisak razgovarale o mogućnostima daljnjih istraživanja i o digitalizaciji publikacija, posebno novina Zora čiji su primjerci dostupni u arhivu Društva.
U arhivu, knjižnici i muzeju Dalmatinskog kulturnog društva u Aucklandu provedeno je istraživanje 15. i 16. studenog 2023. godine. Najviše je pozornosti posvećeno obiteljskim knjigama. Izrađene su digitalne preslike starih inventarnih knjiga koje je potrebno dodatno istražiti i analizirati kako bi se utvrdilo koji zapisi se odnose na obiteljske knjige. Pronađena je i jedna disertacija povezana s Hrvatima u Novome Zelandu te nekoliko knjiga. Nakon temeljite analize i identifikacije metapodataka, u bibliografiju će se unijeti novi zapisi.
Na University of Auckland provedeno je istraživanje u knjižnici 15. studenoga 2023. godine. Na temelju istraživanja i razgovora s prof. Tatjanom Buklijaš pronađeno je više publikacija povezanih s Hrvatima u Novome Zelandu. Sve te publikacije bit će dodane u bibliografije koje se izrađuju u sklopu projekta Hrvatski iseljenički tisak. U knjižnici je izložena i stara tiskarska preša iz 1863. godine. Pomoću sličnog modela najvjerojatnije su tiskane i prve hrvatske novine u Novome Zelandu.
Dana 13. studenoga 2023. godine Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić posjetile su Hrvatsko kulturno društvo u Aucklandu i tom prilikom razgovarale o mogućnostima suradnje na istraživanju publikacija hrvatskih iseljenika. U Društvu je izložen dio izložbe Pisali su glagoljicom… izrađene u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, a u svrhu promocije glagoljice u hrvatskom iseljeništvu.
Uslijedio je susret s novozelandskom autoricom Pip McKay koja se bavi istraživanjem obiteljske povijesti. U razgovoru s njom prikupljeni su podaci povezani uz izradu tzv. obiteljskih knjiga u Novome Zelandu te o sve češćoj praksi objavljivanja takvih knjiga. Na slici je obiteljsko stablo iz obiteljskog albuma.
Na poticaj novozelandsko-australskog izdavača Exisle Publishing, a na temelju dugogodišnjeg istraživanja, objavljena je knjiga Their faraway home: The story of Croats in New Zealand through publications autorica Ivane Hebrang Grgić i Ane Barbarić. Knjiga je nadopunjeno i prerađeno englesko izdanju knjige Ni s kućom ni bez kuće: nakladnička djelatnost Hrvata u Novome Zelandu objavljene 2021. godine u izdanju Naklade Ljevak, a dostupne u repozitoriju Hrvatski iseljenički tisak. Suizdavač je Naklada Ljevak, urednica knjige je dr. sc. Nives Tomašević, a recenzentice engleskog izdanja su dr. sc. Maja Krtalić (Victoria Universtiy of Wellington, New Zealand) i dr. sc. Jasna Novak Milić (Macquarie University, Sydney, Australia).
Knjiga daje ne samo pregled izdavačke djelatnosti Hrvata u Novome Zelandu, nego i cijeli povijesno društveni kontekst, od najranijih dolazaka do okupljanja u udrugama i komunikacije na društvenim mrežama. Knjigu je moguće nabaviti u hrvatskim, australskim i novozelandskim knjižarama te putem mrežnih stranica izdavača.
U sklopu konferencije Digital Humanities & Heritage 27. listopada 2023. godine u Zagrebu su Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić održale izlaganje naslova Digital Infrastructure for Cultural Heritage: Bibliographies and Digitization within the Croatian Emigrant Press Project. U izlaganju je predstavljena infrastruktura koja se koristi u projektu Hrvatski iseljenički tisak – knjižnični softver otvorenoga koda Koha i repozitorij Hrvatski iseljenički tisak na platformi Dabar: digitalni akademski arhivi i repozitoriji.
Repozitorij Hrvatski iseljenički tisak 16. je listopada 2023. godine uvršten u Directory of Open Access Repositories (OpenDOAR), svjetsku bazu podataka koja okuplja i omogućava pristup otvoreno dostupnim repozitorijima. Svaki repozitorij uključen u OpenDOAR prolazi recenziju. Baza postoji od 2005. godine i nastala je na temelju zajedničkog projekta Sveučilišta u Nottinghamu i Sveučilišta u Lundu.
Tijekom kolovoza i rujna u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu ditigalizirane su tri knjige. Dvije su nedostupne u hrvatskim knjižnicama, a primjerci i dozvole za digitalizaciju su nabavljeni zahvaljujući suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Canberri i Hrvatskim katoličkim centrom u Canberri (knjiga Klanjateljice Krvi Kristove: 50 godina života i djelovanja u Australiji te knjiga 40. obljetnica Hrvatske katoličke misije Canberra). Uz te dvije knjige digitalizirani su i straničnici koji su objavljeni istovremeno s knjigama kao promotivni materija. Treća knjiga također je teško dostupna u hrvatskim knjižnicama, primjerak i dozvola za digitalizaciju nabavljeni su zahvaljujući suradnji s Hrvatskim katoličkim centrom u Wollongongu te s Provincijom franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu. Riječ je o knjizi Moje životno vrludanje autora Frane Stipana Šešelje.
Od 14. do 16. srpnja 2023. u Biogradu na Moru održan je godišnji skup udruge AUS-NZ Croatian Women in Leadership. Udruga je osnovana u Australiji 2019. godine i danas okuplja više od 600 žena na online sastancima i događanjima uživo. Zahvaljujući suradnji projekta Hrvatski iseljenički tisak s ovom udrugom, stvorene su veze značajne za daljnji rad u istraživanju. Tako je prilikom dolaska na konferenciju Nj. E. Betty Pavelich, veleposlanica Republike Hrvatske u Australiji, donijela dvije vrijedne knjige koje nisu bile dostupne u Hrvatskoj, a bit će digitalizirane u sklopu projekta.
